Naslov: Rad vojvođanskih muzeja 11
Autor: Grupa autora
Zbornik „Rad vojvođanskih muzeja“ broj 11 iz 1962. godine predstavlja značajno stručno izdanje posvećeno istraživanju, zaštiti i prezentaciji bogatog kulturnog i istorijskog nasleđa Vojvodine. Ovaj tom donosi seriju temeljnih radova i studija iz oblasti arheologije, etnologije, istorije umetnosti i muzeologije, koje su pripremili vodeći stručnjaci tog vremena. Broj tema koji su obrađene je velik i prilično raznovrstan, ali je nama ovde zanimljiv rad “Apatin godine 1822.” koji je napisao Miroslav Despot.
Slike knjige
Ova knjiga ima priličan broj fotografija, crteža i mapa, međutim u radu koji je nama zanimljiv nema nikakvih ilustracija.
Osnovni podaci o knjizi
- Naslov: Rad vojvođanskih muzeja 11
- Autor: grupa autora ( rad Apatin godine 1822. je napisao Miroslav Despot)
- Ostali stvaraoci: urednik – Rajko Nikoloć, urednički odbor – Rajko L. Veselinović, Rajko Nikolić, Rastko Rašajski
- Izdavač: Vojvođanski muzej u Novom Sadu
- Mesto i godina izdanja: Novi Sad 1962.
- Tiraž: nepoznat
- Pismo: ćirilica
- Vrsta poveza: tvrdi
- Zaštitni omot: ne
- Broj strana: 273
- Dimenzije: 21 x 29 cm
- Štamparija: “Sava Mihić” Zemun
- ISBN: nema
Citati iz knjige
Napomena: Autor orginalnog dokumenta je Mihajlo Kunić (Kunits Michael), koji je napisao seriju članaka o prošlosti Ugarske početkom 19. veka. Autor koji ovaj članak obrađuje za potrebe ovog zbornika jeste Miroslav Despot.
strana 152.
Međutim, najzanimljiviji Kunićev prilog vezan za naš teritorij je onaj u kome pisac iznosi značajne podatke o Apatinu⁶ početkom XIX stoljeća. Svome opisu dao je autor ovaj opširan naslov „Apatin, komorsko trgovište i posjed u bačkoj županiji, sa osobitom domaćom radinošću. Položaj i proizvodnja bačke županije. Franjin kanal. Položaj Apatina. Poplave Dunava i protiv njih poduzete kotarske mjere, izgradnja triju nasipa. Stanovništvo. Stanje školstva. Značajno zalaganje župnika Franje Pachmayera, direktora škole. Komorsko dobro Apatin i okolna mjesta. Poznatiji stanovnici Apatina. Poljoprivreda. Sađenje i trgovina konopljom. Kultura svile i svilana. Gajenje dudovog svilca. Lokalna radinost: košaraštvo, slamnati šeširi, drvene cipele. Umjetnici i znameniti obrtnici. Trgovina. Neobična čistoća i red, sigurnosni uređaji protiv požara“.
Praktično u samom naslovu koji je u prvom citatu je navedeno o čemu je autor pisao u svom članku.
strana 153.
Prvenstveno ćemo se u našem opisu zadržati na komorskome trgovištu Apatinu¹² i to zbog njegove značajne domaće radinosti. To mjesto izvanredno iskorišćuje sve svoje prednosti uklanjajući istovremeno s uspjehom sve svoje nedostatke. Unapređuje domaću proizvodnju u svakome pogledu vrijednu spomena. Trgovište leži na Dunavu u bačkoj županiji,¹³ udaljeno je 2 milje od slobodnog kraljevskog grada Sombora. Nalazi se u ravnici koja je izvrgnuta čestim poplavama Dunava. Ukupan broj njegovih kuća iznosi 973 sa 5757 stanovnika
strana 153.
Od 50 povećih mjesta među kojima ima i većih trgovačkih naselja, a sva sačinjavaju bačku komorsku oblast, pripadaju apatinskom dobru slijedeća: Sonta, Doroslovo, gdje je i komorska šumarija, Rac-Miletić, Stapar, Veprovac, Kupusina, Prigrevica Sv. Ivan, Karavukovo, Bogojevo, Monoštor, Bezdan — veliko trgovačko naselje s poštanskim uredom i prijevozom preko Dunava, Kolut, Čatalija, Gakovo s poštanskim uredom, Krnjaja, Čonoplja, Santovo, gdje stanuje i prefekt komore gospodin Thurszky, Baračka sa velikim žitnim magazinom, Breg, Dautovo.¹⁶ Upravu apatinskog komorskog posjeda sačinjavaju ove službe i namještenja, koje mi ovdje navodimo bez reda s obzirom na činove i časti, i to privredno-računsko, pravno i građevinsko osoblje. Nadamo se da nam taj redoslijed neće niko zamjeriti, jer ovo dijelo se uopće nigdje ne drži nikakvih takvih propisa.
strana 154.
U Apatinu je značajna i sadnja repice, njeno sjeme djelimično kupuju trgovci, a djelimično je u četiri uljare prerađuju u Apatinu. Izrađeno ulje prodaju u Pešti i Beču. Stanovništvo Apatina je neobično marljivo, o njihovoj kućnoj radinosti govorićemo kasnije. U Apatinu postoji i odmotavaonica svile, kojom rukovodi Franjo Radojčić. Osim u Apatinu, postoje u bačkoj županiji još dvije takve odmotavaonice, jedna u Palanci, druga u Novom Sadu. Sva ta poduzeća potpadaju pod upravu osječkog inspektorata, gdje se i nalazi vrhovni nadzornik Valentin Sporer.²¹ Apatinski nadglednik rukovodi odmotavaonicom, nadgledavajući uz to i sadnju dudovog svilca. U odmotavaonicu donose svilene kokone, za njih dobivaju na licu mjesta pismenu potvrdu na temelju koje im Ivan Wiskovski isplaćuje određenu novčanu svotu
strana 155.
Vincentije Deutscher je poznati kipar²⁶, radi u drvetu i kamenu, više u prvoj materiji, mnoge okolne crkve ukrašene su njegovim oltarima, propovjedaonicama i svetačkim kipovima.
Pavao Gottlieb je spretan knjigovezac, izdavač je ugarskih školskih knjiga koje štampa kraljevska sveučilišna štamparija. Posjeduje i vlastitu nakladu molitvenika, katakizama i ostalih djela koja kupuju stanovnici Apatina. Ima nakladu i njemačkih, mađarskih i slavenskih djela, veći dio namijenjen je protestantima. Pavao Gottlieb je neobično marljiv i poduzetan trgovac.
Adam Horn je spretan tokar, izrađuje veoma lijepe tkačke stanove koji su neobično tihi i tkaju čistu nit.
Napomena: ovaj tekst ima odlično odrađeno navođenje izvora informacija uz sam članak u zborniku
Sadržaj knjige
- Rasprave i članci
- Ljubomir Ivančević – Agrarna reforma na Veleposedu Branka Lađevića
- Živko Vidak – Srpske škole u Sent Andreji
- Kosta Petrović – Zdravstvene prilike u Sremskim Karlovcima u 18, 19. i 20. veku
- Predrag Šučević – Šumske fitocenoze vršačkih planina
- Izveštaji
- Bogdan Brunker – Praistorisko naselje na potesu Beletinci kod Obreža
- Mirjana Manojlović – Rimsko utvrđenje kod Čortanovaca
- Prilozi i građa
- Nikola Tasić – Naselje kulture polja sa urnama u istočnom delu Srema
- Jovan Todorović – Jedan tip dačkih šolja
- Pavle Velentrajter – Bartan
- Miroslav Despot – Apatin godine 1822.
- Sreta Pecinjački – Belegiški rit pre izvođenja melioracije 1929 – 1935 godine
- Slobodan Pešić – Spomenici i spomen ploče u čast učesnika i događaja NOB na području jugoistočnog Banata
- Smilja Sivčev – Spomenici i spomen ploče u čast učesnika i događaja NOB na području severnog Banata
- Tanasije Ilić – Iz života Nikole Apostolovića
- Ivan Vasć – Ljivač bronce Miroslav Petrović iz Banata
- Dr Živojin Gavrilović – Prilog proučavanju nekihosobina Ličana
- Aleksandar Rafajlović – Analiza nekih ptica okoline Subotice
- Aleksandar Kukin, Rudolg Zegnal – Prilog proučavanju temperature podzemnih voda arterskih bunara u Vojvodini
- Muzejske zbirke
- Leposava Filipović – Zbirka sijapo tkanina sa Samoa ostrva u Gradskom muzeju u Subotici
- Ocene i prikazi
- Nikola tasić – Die Peceler Kultur
- Dragislav Srejović – Zbornik radova Narodnog muzeja u Beogradu 3
- Dr A. Cermanović Kuzmanović – Osječki zbornik 7
- Dr A. Cermanović Kuzmanović – Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3
- Borislav Jovanović – Glasnik muzeja Kosova i Metohije 4 – 5
- Milorad Girić – Seoba naroda – arheološki nalazi jugoslovenskog podunavlja katalog
- R. L. Veselinović – Kalemegdan ilustrovani vodič sa planom
- Ž. Vidak – Izložba povodom stogodišnjice bombardovanja Beograda katalog izložbe
- Z. Marković – Etnološki pregled 3
- Slobodan Pešić – Slovenski etnograf letnik 14
- Mil. Đ. Milošev – Zbornik za prirodne nauke 23
- Gordan Pantelić – Narodno stvaralaštvo folklor 1
- Branislav Rusić – Značajan rad Alberta Lorda o guslarskim pesmama
- J. F. Trifunovski – Godišnjak 2 Balkanskog instituta
- J. F. Trifunovski – Tekstilna industrija 10
- J. F. Trifunovski – Narodni život srba u severoistočnoj Bosni 1911 godine
- Bibliografija
- Marina Manojlović – Arheologija
- Živan Kumanov – Istorija
- Miroslava Bosnić – Etnologija
- Vera Jovanović Dunđin – Likovna umetnost
- Vera Milutinović – Građa iz života i rada vojvođanskih muzeja
- Milica Martković -Razmena publikacija
- Saradnici
Ovaj članak se nalazi na pod domenu Arhiva knjiga, dok je osnovni sajt Album za marke.